cuky-92
  D-F-D Biser
 

www.cuky-92.page.tl
         


          
       
                  

Studio Dzerdan

Filmska ekipa "Biser"  Dramsko folklorno drustvo


Na samom pocetku red je da vam se predstavimo, dramsko folklorno drustvo "Biser"  je formirano u posleratnom periodu, tacnije 10 maja 2001 godine,

a sama ideja filma je daleko starija, o tome smo planirali jos od 1991 godine u Restelici.

Nase drustvo je formirano sa ciljem da predstavi istinsku kulturu Goranskog naroda.  . Nakon poteskoca doslo je i olaksanje, nasi radovi su pobudili interesovanje kod naseg naroda kao i kod drugih tako da smo obistinili istinu i postigli maksimalno nase ciljeve.
 Prvi projekat koji smo zapoceli jeste film "Ofcarce 1" koji smo poceli snimati sa velikim poteskocama, u vrlo teskim uslovima sa nedostatkom potrebne tehnike sto je normalna stvar kod svakog pocetnika, ali i pored svih tih poteskoca film smo ipak uspjeli snimiti cije je snimanje trajalo od 2001 do 2002 godine. Godinu dana smo neumorno radili, obuhvatili smo cetiri godisnja doba, nastojali da predstavimo ruho naseg naroda, svakodnevnu kulturu i tradiciju, nase realno stanje koje najbolje opisuju suze nasih majki koje godinama ispracaju i docekuju svoje sinove sa nadom da ce osvanuti bolje sutra, u filmu je takodje na jedan indirektan nacin opisano duhovno zadvoljstvo naseg naroda u teskim ekonomskim situacijama koje ga je ocuvalo na svojim ognjistima.

 Ekipa "Biser" je pored svih poteskoca sa zadovoljstvom i neumorno radila, a to potvrdjuje i broj onih koji su ucestvovali u snimanju filma i glumi njih je bilo 67 osoba.

Moramo priznati da je film "Ofcarce 1" snimak amatera pocev od tehnicke obrade pa sve do realizacije ali je isto tako cinjenica da je ideja prikazati ljudima istinu jednog naroda bila daleko znacajnija te da je realizacija uspjesno okoncana. 

Nakon prve ilustracije i predstave ovog filma u nekoliko nasim selima, broj gledaoca, prepune sale su bile dokaz da su ljudi pronasli izgubljenu stvar da su se osjetili svoji na svome, da su se vratili sebi, do te mjere da su neki zahtjevali da se film emituje vise puta.

            Ta iskrena podrska publike je bila uzrok da smo zapoceli jedan ozbiljniji projekat a to je nastavak prvog djela, film "Ofcarce 2"

Na nasim nastupima smo nastojali da sasliusamo sugestije naroda za nase eventualne propuste svjesni da su kritike ispravne mjere, te smo u drugom djelu pokusali da popravimo te greske. Izmedju ostalog, ovdje zeilm spomenuti da su nam zamjerili u prvom djelu "Ofcarce 1"  to sto nismo imali kadar glumica zenskih osoba vec su muskarci zauzimali njihovo mjesto u glumi. Mi ovdje navodimo realno opravdanje a to je da se mentalitet zenskog svijeta kod nas razlikuje od ostalih sto je jasno predstavljeno u filmu.

            Film "Ofcarce 2" je snimljen u periodu od 2002 do 2006 godine, zbog toga sto su se radnje odvijale u nekoliko zemalja, na Kosovu, Albaniji, Italiji i Njemackoj.

Sadrzaj ovog filma prvenstveno opisuje ljubav kao prirodno urodjena stvar a koja ne poznaje jezike, zatim gurbetluk i pecalba kao potreba naseg naroda i tradicija i amanet nasih pradjedova kao i realna slika opstanka jednog naroda u teskim vremenima da ocuva svoj identitet.

            Publika koja je nakon emitovanja prvog filma stekla poverenje s nestrpljenjem je ocekivala predstavu novonajavljenog filma "Ofcarce 2" tako da smo ovaj film po prvi put prikazali u Dragasu u "Domu kulture" gdje ga je docekala prepuna sala naseg naroda i nasih komsija iz Opolja, jer je pobudio interesovanje i kod drugih a to je zbog toga sto je nasa kultura identicna narodu na Kosovu i to je bio povod da ovaj film prevedemo na Albanskom jeziku.

Nakon prve predstave bili smo pozvani da film prikazemo i na drugim mjestima sirom Kosova ali nismo ga uspjeli prikazati, zbog nase neorganizovanosti u svemu tome tako da smo ga prikazali samo u Prizrenu i  i selo Recane gdje su  ga docekale takodje prepune sale.

Cijena ulaznice u Domu Kulture u Dragasu je bila 5 eura, a to spominjemo ovdje da bi ukazali na to da smo nastojali da na neki nacin nadoknadimo nase ogromne troskove koje smo imali tokom snimanja ovog projekta koji traje vise od dva sata a da za to nismo imali gotovo nikakvu materijalnu podrsku osim novcanu pomoc opstine Dragas u iznosu od 1.000 Eura.

Ambicije za rad nase ekipe su trajne s obzirom da nam je cilj jasno odredjen, obracamo vam se s snadom da ce ovaj clanak probuditi sve one koji nam na bilo koji nacin mogu pomoci.

Unapred vam zahvaljujemo, a zasebno onima koji su ovaj clanak objavili.

 

                Reziser  i  Direktor DFD  BISER    RESTELICA  Murat  Muska

 

Tekst priredio: Hadzi Saban

 

 

Bisedë me aktivistin e kulturës gorane, Murat Mushka

 
Restelicë - Me qëllim të pasqyrimit të kulturës së popullatës nga Gora, në fshatin më të madh të komunës së Sharrit, Restelicë, menjëherë pas luftës themelohet Shoqëria Kulturore “Biser”, e cila në saje të kapaciteteve dhe rrethanave vepruese, kohë pas kohe publikon nga një vepër kulturore. Murat Mushka, drejtor i kësaj shoqërie thotë se qëllimi i tij ishte mënjanimi i çdo imponimi nga jashtë në kulturën e kësaj popullate të vogël në Gorë “Shoqërinë ‘Biser’ e formuam me qëllim të prezantimit real të kulturës së goranëve, duke i hequr kulturat që na janë imponuar shekuj me radhë nga të tjerët. Të vetëdijshëm për asimilimin që po na ndodhte, ne vendosëm që të punojmë për të dëshmuar se nuk jemi popull i humbur në oborr të vetë”, thotë Mushka, duke shprehur këmbëngulësinë se kjo popullatë do të mbetët në trojet e veta, pavarësisht vështirësive që ka “Qëllimi ynë është që të dëshmojmë se ne ekzistojmë dhe se dëshirojmë të mbetemi këtu. Këtë do ta arrijmë përmes integrimit në shoqërinë kosovare, ku shpresojmë se do t’ia dalim. Kjo, sepse kultura jonë nuk dallon shumë nga ajo e Opojës. Këtë e kanë dëshmuar stërgjyshërit tanë, e që na jep forcë për të qenë të bindur se edhe ne do t’ia dalim”, pohon Mushka, i cili në repertoarin e tij ka mbi njëqind këngë gorane. Ai është i vetëdijshëm se do të ketë pengesa nga ata që mendojnë ndryshe. Prandaj, Mushka më shumë bashkëpunon me strukturat legjitime komunale, ku ka gjetur mbështetje “E dimë se aktiviteti jonë u pengon atyre që janë mësuar të na e servojnë një kulturë të paketuar diku jashtë. Ne kemi përjetuar një kulturë degjeneruese, e cila popullatën tonë e ka larguar nga karakteristikat që e dallojnë nga popujt tjerë. Prandaj kemi pritur këtë kohë për të filluar veprimtarinë tonë”, sqaron Mushka.Shoqëria “Biser”, si projekt më të madh ku pasqyron kulturën e goranëve, ka realizuar filmin “Ovçarqe”, që në përkthim do të thotë “Bari i vogël”. Deri më tash ka realizuar dy pjesë të këtij filmi, me kohëzgjatje mbi dy orë secila pjesë “Me vështirësi të mëdha e kemi filluar realizimin e pjesës së parë të këtij filmi. Por, pas një viti ia kemi dalë mbarë. Në të kemi përmbledhë katër stinët, për të pasqyruar kulturën e gjithëmbarshme dhe gjendjen faktike të jetës dhe kulturës së goranëve”.Mushka pranon se filmi nuk është realizuar në shkallën e kërkuar profesionale, por tematika atë e bën që ta konsideroj si vepër të suksesshme “Filmi është krijuar nga një ekip amatorësh, që nga teknika e deri tek artistët. Por, qëllimi ka qenë që të prezantohet një e vërtetë e ndrydhur me vite të tëra. Kjo ka dëshmuar kur në shfaqjen e tij njerëzit janë ndier, sikur e kanë gjetur një gjë të humbur shumë kohë më parë. Kjo është kultura. Pas kësaj, ne filluam realizimin e pjesës së dytë të filmit”.Sipas Mushkës, sinqeriteti i publikut e ka shtyrë të incizoj pjesën e dytë të filmit “Filmin ‘Ofçarqe 2’ e kemi realizuar për katër vjet radhazi. Kjo kohëzgjatje ishte për shkak të ngritjes së shkallës profesionale dhe lokacioneve të ndryshme për xhirim. Filmi është gjiruar tek ne, në Shqipëri, Itali dhe Gjermani. E gjithë kjo, për të pasqyruar më së miri jetën e kurbetit dhe dashurinë, njëkohësisht”, sqaron Mushka.Për herë të parë filmi “Ovçarqe” shfaqet në shtëpinë e kulturës në Sharr, ku publiku goran dhe opojan, e ka pritur me duartrokitje. Filmi ka përkthim në shqip, e që sipas Mushkës, kjo është bërë për ta kuptuar shumica e popullatës në shtetin ku jeton “Filmin duhet ta kuptoj në radhë të parë populli i atij vendi nga vjen filmi. Kjo është normale. Ne do të vazhdojmë me këtë aktivitet, përderisa nuk do ta kthejmë ndjenjën tonë kombëtare dhe t’i heqim njollat që na i ka lënë historia e imponuar”, përfundon drejtori i Shoqërisë Kulturore “Biser” nga Restelica, Murat Mushka. /b. beqaj
 

 
 
   
 
This website was created for free with Own-Free-Website.com. Would you also like to have your own website?
Sign up for free